Pelješki most

Za Hrvatske ceste, tvrtku koja upravlja mrežom državnih cesta u Republici Hrvatskoj, ovo je najveći projekt pod nazivom Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom. Ideja o mostu na Pelješac stara je koliko i hrvatska država, a razmatranja mogućih varijanti rješavanja Neumskog problema traju od 2004. godine. Pri tome su razmatrana i druga rješenja, osim mosta i cestovne veze, međutim analize su pokazale da je čvrsta cestovna veza optimalna i da je za dulji vremenski period dovoljno sagraditi cestu s dvije prometne trake.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine projekt dobiva novi zamah i razrađuju se novi projekti. Projekt ceste koja je duga ukupno 32,5 kilometara, podijeljen je na 4 faze, od kojih most predstavlja 1. fazu. Cesta započinje na kopnu, gdje se odvaja od glavne cestovne prometnice koja se pruža duž čitave istočne obale Jadrana. Most Pelješac, dug 2404 metra, prelazi Kanal Malog Stona i povezuje kopno s poluotokom. Do spoja s glavnom pelješkom cestom treba savladati brdoviti teren, pa se tu grade značajni vijadukti i tunel Debeli Brijeg, dug 2467 m. Slijedi dionica na kojoj se postojeća cesta duž poluotoka rekonstruira i proširuje. Prije povratka na kopno, prometnica treba obići gradić Ston, koji je zaštićen zbog povijesnog značaja, stoga je cesta odmaknuta i iznova prelazi manji morski tjesnac, prije negoli se iznova uključi u postojeću dužobalnu prometnicu. Postupak javne nabave radova za projekt započeo je sredinom 2016. godine nabavom radova na izgradnji mosta, koja je započela sredinom 2018. godine. Most gradi kineska tvrtka CRBC. Pristupne ceste, dijelom na kopnu, a dijelim na Pelješcu, duljine 12 kilometara, gradi Strabag, zajednica austrijske matične tvrtke i hrvatske podružnice. Obilaznicu Stona, dugu ukupno 18 km, gradi grčka tvrtka Avax. Što se tiče mosta,  projektiran je ovješeni most s nizom od 5 glavnih otvora jednakih raspona, po 285 metara i kraćim rubnim poljima. Veličina glavnog raspona određena je prema zahtjevu slobodnog profila, širine 200 i visine 55 metara. Prometnica na mostu sadrži po jednu traku za svaki smjer, širine po 3,5 metara, sa zaustavnim trakama. Može se reći da most ima neka osobita konstruktorska obilježja koja je vrijedno spomenuti. Radi se o posebnostima koje ga svrstavaju među iznimna ostvarenja europske mostogradnje. Glavni projektant je inženjer Marjan Pipenbaher iz Slovenije, a u timu projektanata sudjeluju i kolege s građevinskog fakulteta u Zagrebu. Konstrukciju čini ovješeni most na dubokim temeljima izvedenim na zabijenim pilotima. Rasponski sklop izveden je kao čelična greda s dijelovima betonskog presjeka nad stupovima. Greda je pridržana s jednim redom čeličnih zatega u središnjoj osi. Piloni i glavni nosač su čvrsto povezani, čineći integralnu konstrukciju, s minimalnim brojem razdjelnica i ležajeva. Prilazni dijelovi glavnom sklopu sastoje se od čeličnog grednog nosača manjih otvora, koji se na stupove oslanja preko ležajeva. Središnji dio nosive strukture mosta sastoji se od pet glavnih otvora veličine po 285 metara i šest pilona – glavnih stupova na dubokim temeljima, visokih od 85 do 100 m nad površinom mora. Izazovi u projektiranju mosta proizašli su iz obilježja lokacije, koja se mogu sažeti u 5 skupina: seizmika, vjetar, uvjeti temeljenja, zaštita prirode i udar broda. Most se nalazi u seizmički vrlo aktivnom tlu: na području koje okružuje most, na radijusu od 100 km u prošlom se stoljeću dogodilo 7 potresa magnitude veće od 6 stupnjeva po Richteru. Šira lokacija  mosta je dio zaštićenog prirodnog okoliša, u sklopu režima koji određuje Natura 2000. Dno kanala Malog Stona sastoji se od mulja i gline – slojeva slabe nosivosti koji leže nad čvrstom vapnenačkom stijenom. Debljina mekih slojeva, nepovoljnih za temeljenje, varira duž mosta u rasponu od 30 do više od 100 metara. Jak vjetar je uobičajena pojava u Dalmaciji, a za lokaciju mosta zanimljivo je da je ekstremni sjeverozapadni vjetar, bura, slabiji od očekivanog južnog vjetra, za kojeg se očekuje vršna brzina do 180 km/h. I konačno, uvjeti neke buduće plovidbe postavljaju zahtjev da se stupovi osiguraju od udara broda.  Za stupove koji se nalaze neposredno uz plovni put računa se s udarom broda srednje veličine, duljine 100 metara, mase 10.000 tona, koji se kreće brzinom od 2.5 m/s.

galeriju fotografija pogledajte na:

https://www.facebook.com/media/set/?set=a.2149569008530244&type=3