Uloga i važnost medijske pismenosti kod djece i mladih
U svijetu u kojem je digitalna tehnologija sveprisutna i gdje se informacije i komunikacija odvijaju uglavnom preko interneta, ključno je razvijati vještine medijske pismenosti. Ove vještine omogućuju pojedincima da razumiju, analiziraju i procjenjuju medijske poruke, bilo da se radi o vijestima, reklamama, društvenim mrežama ili drugim oblicima komunikacije.
foto: Media talenti
Predavanje o temi Uloga i važnost medijske pismenosti kod djece i mladih pripremili su: Silvia Vladić Vrban, dipl. novinarka, prof. hrvatskog jezika i književnosti, Željka Perić, dipl. novinarka, Kristina Čirjak, mag.comm./mag. croat i Matija Kikelj, mag.iur. za Festival znanosti održanom u Varaždinu od 24. 4. do 29.4. 2023. na Sveučilištu Sjever.
2023. godina proglašena je godinom vještina na razini Europske unije. Daljnji razvoj i redefinicija društvenih odnosa u društvu u značajnoj će mjeri ovisiti o korištenju vještina medijske pismenosti koja omogućuje vlastito snalaženje i prilagodbu ponašanja u novom digitalnom dobu. Posebno je važno naglasiti da su djeca i mladi najizloženiji ovim oblicima komunikacije te stoga moraju biti opremljeni znanjima i vještinama kako bi se mogli nositi s izazovima koje digitalna tehnologija donosi. To uključuje razvijanje kritičkog razmišljanja, sposobnosti prepoznavanja i razumijevanja lažnih vijesti i dezinformacija, te etičko i odgovorno ponašanje na internetu.
Videoprezentaciju Uloga i važnost medijske pismenosti kod djece i mladih možete pogledati na sljedećem linku:
“U školi radim posljednjih 12 godina i primijetila sam koliko su telefoni postali važni u životima naših učenika i kako je svaka generacija sve više ovisna o tehnologiji. Učenici više vremena provode u virtualnom svijetu, no njihovo znanje i vještine vladanja i snalaženja u virtualnom okruženju, nažalost ne prate taj trend. Tome u prilog idu i podatci koje smo dobili kroz naše istraživanje”, kazala nam je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti, diplomirana novinarka Silvia Vladić Vrban, koja je anketu o vremenu provedenom na mobilnim uređajima provela na razini Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Novom Zagrebu i dodala: “U sklopu Dana medijske pismenosti izložila sam Digitalno stanje OIGŠ-a učenicma i kolegama na predavanju u školi. I jedni i drugi su više bili u nevjerici suočeni s dobivenim podatcima, ali i ne toliko iznenađeni.”
Zabrinjavajuće je da trećina srednjoškolaca troši između 7 i 10 sati na mobilnom uređaju, što može dovesti do problema s tjelesnim i mentalnim zdravljem, produktivnošću i društvenim interakcijama.
“Učenici su kao odgovor upisivali podatke sa svojih mobitela, znači nije riječ o osobnoj procjeni vremena provedenog uz mobitel, već o podatcima s njihovih uređaja. 10,8% anketiranih provodi između jednog i dva sata na mobitelu, 11,8% između 2 i 3 sata, 10,9 % mladih mobitel koristi 3 do 4 sata, 14,5% 4 do 5 sati i znatno povećanje od 21,7 % mladih koji su na mobitelu od 5 do 6 sati, što znači da 70 % mladih, provodi na mobilnom uređaju od 2 do 6 sati. Zanimljivo je kako nitko od ispitanih ne provodi manje od jednog sata, a posebno je zabrinjavajuće prosječno digitalno stanje kod ostalih 30% srednjoškolaca čiji uređaji pokazuju kako su proveli više od 7 sati gledajući sadržaje na svojim mobilnim uređajima”, kazala je Silvia Vladić Vrban.
Željka Perić, dipl. novinarka i jedna od suradnica na predavanju Uloga i važnost medijske pismenosti kod djece i mladih, kazala je kako razvoj suvremenog digitalnog društva nosi izazove prilagodbe i korištenja tehnologije kojoj su djeca i mladi kontinuirano izloženi. Ubrzana promjena društva vidljiva je i kroz sve manju prisutnost djece na otvorenim prostorima (igrališta, gradski parkovi, društveni sadržaji i sl.), a zajedničko vrijeme najčešće se provodi gledajući svatko u svoj ekran. Pri tome djeca uglavnom bez poteškoća, spretno pronalaze sadržaje koji su njima privlačni, počesto i sadržaja koji im nije namijenjen ni prilagođen njihovoj dobi te zdravom odgoju.
Na uzorku od 500 učenika u dobi od 7 razreda osnovne škole do 3 razreda srednje škole proveden je anketni upitnik i to nakon što su učenici odslušali prigodno predavanje o pravilima lijepog i kulturnog ponašanja u virtualnom svijetu. https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-pravila-lijepog-ponasanja-i-komuniciranja-na-internetu/ Očekivanja su bila velika s obzirom na činjenicu koliko vremena mladi provode u virtualnoj stvarnosti, no pojedini su rezultati bili iznenađenje.
foto: Media talenti
Od 500 učenika samo je 79 u potpunosti, na sva pitanja odgovorilo točno. Mladi su svjesni da je potrebno poštovati zakone i pravila internetskih stranica i aplikacija koje koristite, na ovu tvrdnu 484 učenika odgovorila su potvrdno, 11 učenika smatra kako se nije potrebno držati pravila, dok se 5 učenika suzdržalo od odgovora.
foto: Media talenti
Pohvalno je da su učenici svjesni da nije u redu objavljivati fotografije ili informacije o drugim osobama na internetu prije nego što dobiju njihovo dopuštenje, toga je svjesno čak 96% anketiranih učenika.
Kristina Čirjak, foto: Media talenti
I Kristina Čirjak, mag.comm./mag. croat, sudjelovala je u stvaranju videoprezentacije za Festival znanosti: “Naše istraživanje pokazuje kako su mladi dosta samouvjereni i 41% ih smatra kako dosta toga zna i da nema puno novih znanja koje mogu usvojiti, 39% tvrdi kako sve zna i da im se ništa loše ne može dogoditi na društvenim mrežama, dok je 19 % onih koji priznaju da je dodatno znanje potrebno i da se uvijek može nešto novo naučiti. U dva slučaja imali smo protupitanje:” A što je to medijska pismenost?” U isto vrijeme mladi se svjesni kako svi možemo postati žrtve zloupotrebe podataka na internetu, krađe identiteta, barem tako izjavljuje njih 95 % tj. 474 učenika.
Činjenica da samo 13 učenika zna da nije u redu koristiti neprimjerene izraze u bilo kojem obliku komunikacije ukazuje na nedostatak svijesti o tome da virtualno okruženje ne opravdava neprimjereno ponašanje.
foto: Media talenti
Zabrinjavajuće je što 97% anketiranih učenika smatra kako je sasvim u redu koristiti neprimjerene, vulgarne izraze i psovke u virtualnom okruženju. Samo 13 učenika je odgovorilo točno tj. znaju da nije u redu koristiti neprimjerene izraze, bez obzira što se komunikacija odvija u virtualnom okruženju, dok se 3 učenika nisu izjasnila jer nisu bili sigurni što je točan odgovor.
Nadalje, 30 % učenika ne vidi ništa sporno u upoznavanju uživo online prijatelja, čak smatraju to poželjnim.
Silvia Vladić Vrban i Željka Perić, Festival Znanosti 2023., Sveučilište Sjever, foto: Matija Kikelj
Iz ovih podataka može se zaključiti da postoji zabrinjavajući trend toleriranja neprimjerenih i vulgarnih izraza i psovki u virtualnom okruženju među mladima. Također je zabrinjavajuće da veliki broj učenika, oko 30%, ne prepoznaje opasnosti od upoznavanja online prijatelja u stvarnom životu. Ovo može ukazivati na nedostatak razumijevanja potencijalnih rizika i opasnosti online komunikacije i mogućnost da se upadne u neželjene situacije.
Iako tvrde kako sve znaju i da im se ništa loše ne može dogoditi dok su na društvenim mrežama, na pitanje: Putem interneta drugi su širili laži o meni i vrijeđali su me – 22,3 posto učenika odgovara Da.
Željka Perić, dipl. novinarka
Iz navedenih podataka proizlazi da je potrebno povećati svijest među mladima o prihvatljivom ponašanju u virtualnom okruženju, uključujući pravila online etikete, kao i o potencijalnim rizicima i opasnostima upoznavanja online prijatelja u stvarnom životu. Obrazovne institucije, roditelji i skrbnici, kao i stručnjaci koji se bave dječjom psihologijom i sigurnošću na internetu, mogu imati ključnu ulogu u podizanju svijesti o ovim važnim temama među mladima.
Visoka razina digitalne upotrebe mobilnih uređaja među mladima sugerira potrebu za svjesnim i odgovornim pristupom digitalnoj tehnologiji. Potrebno je educirati mlade o zdravim navikama upotrebe mobilnih uređaja, kao što su ograničavanje vremena provedenog na mobilnom uređaju, redovite pauze, pravilno držanje tijela dok se koristi mobilni uređaj, kao i raznolikost aktivnosti koje se mogu obaviti izvan digitalne sfere. Osim toga, roditelji, škole i društvo u cjelini trebaju surađivati kako bi osigurali da se mladi nauče koristiti digitalne tehnologije na način koji je koristan i uravnotežen za njihovo zdravlje i dobrobit.
Kad preuzimam tuđi sadržaj (video, citate, slike) i objavim na svom profilu – 23% anketiranih uvijek navodi autora jer zna kako je to zakonom propisano. 5% uvijek navede jer smatra da će ljudi prepoznati tuđi sadržaj, 11 % izjavljuje da svjesno ne navode ime autora jer autor nikada neće doznati da je sadržaj objavio, dok većina od 33 % ispitanih uopće o tome ne razmišlja. 6% ne navodi ime autora jer žele da drugi misle kako su sami citirano napisali ili fotografirali, dok je 22% ispitanih odgovorilo protupitanjem: “Zar je potrebno navesti ime autora?”
Dobiveni podaci ukazuju na to da postoji potreba za većom svijesti o zakonskim propisima i etičkim principima vezanim uz korištenje tuđeg sadržaja, kao i važnosti poštivanja autorskih prava.
Kad ste ljuti na nekoga, najbolje mu je odgovoriti odmah porukom. – na ovu tvrdnju čak 20 % mladih kaže da je točna, a 10% je onih koji bi se bez dvojbe uključili u tuđe prepirke i svađe na internetu. U isto vrijeme nešto više od 90% ih je svjesno da je razmjena uvredljivih poruka na društvenim mrežama najčešći vid zlostavljanja mladih.
Možemo zaključiti da mlade treba poticati na pozitivne i konstruktivne načine rješavanja konflikata, kao što su otvoreni razgovori i traženje rješenja, umjesto da se uključuju u sukobe na internetu. Također, važno ih je educirati o tome kako prepoznati i prevladati zlostavljanje na društvenim mrežama te kako se zaštititi od negativnih učinaka takvog ponašanja.
Koliko su roditelji upoznati s aktivnostima svoje djece na internetu, 430 učenika ili 87% izjavljuje kako roditelji ne znaju što oni rade dok su na mreži, 65% ih smatra kako roditelji prate i znaju sve, dok se 5 učenika suzdržalo od odgovora.
Ovi podaci ukazuju na potrebu za većom svijesti roditelja o tome kako pravilno nadzirati aktivnosti svoje djece na internetu, uključujući i edukaciju o potencijalnim rizicima i opasnostima. S mladima treba razgovarati o tome što rade na mreži i poticati ih da prijave bilo kakve probleme ili neprimjerene sadržaje koje pronađu. Važno je napomenuti da čak i ako roditelji misle da znaju što njihova djeca rade na mreži, to ne mora nužno biti istina jer djeca mogu imati skrivene račune i aktivnosti koje roditelji ne prate.
Imajući u vidu prednosti suvremene tehnologije, djeca i mladi trebaju se upoznati s pozitivnim stvarima koje treba više koristiti (kao što su brže učenje i opća informiranost iz različitih polja), ali također trebaju osvijestiti opasnosti virtualnog svijeta kao što su dijeljenja osobnih dokumenata, fotografija i ostalih podataka.
foto: Media talenti
Sve što jednom javno objavimo, ostaje u virtualnom svijetu – toga je svjesno i 93% naših ispitanika, no, i nadalje je 7 % onih koji to ne znaju. Naime, kad jednom nešto objavimo, bez obzira što mislimo kako smo sadržaj uklonili, podatci zapravo ostaju zabilježeni negdje u virtualnim sferama jer se informacije na internetu pohranjuju na različitim serverima i distribuiraju kroz mrežu, te ih je stoga teško, a ponekad i nemoguće, u potpunosti ukloniti. Primjerice, ako objavimo nešto na društvenim mrežama i nakon toga izbrišemo objavu, i dalje postoji mogućnost da su drugi korisnici to vidjeli i podijelili prije nego što smo uspjeli ukloniti objavu. Treba paziti što objavljujemo i razmišljati o posljedicama prije nego što nešto podijelimo.
Medijska pismenost je sve važnija u svijetu koji je sve više povezan digitalnom tehnologijom.
U današnjem dobu informacija, ljudi su izloženi velikoj količini medijskih sadržaja, od kojih mnogi mogu biti neistiniti, neprovjereni ili čak štetni. Kako bi se osiguralo da ljudi mogu kritički razmišljati o medijskim sadržajima, treba ih naučiti vještinama medijske pismenosti. Poučavanje medijske pismenosti može pomoći ljudima da razumiju kako stvarati vlastite medijske sadržaje, što može biti izvor dodatne kreativnosti i zabave. Osim toga, razvijanje medijske pismenosti može pomoći ljudima da razvijaju samopouzdanje i svoje sposobnosti te da kritički razmišljaju i izraze svoje mišljenje o medijskim sadržajima.
Mediji nas informiraju i zabavljaju te ujedno oblikuju ljestvicu vrednota i utječu na naše raspoloženje, mišljenje i stavove, ali u isto vrijeme oduzimaju jako puno vremena. Jedan od prioriteta društva svakako bi trebao biti djecu i mlade poučiti, usmjeriti na pametno i sigurno korištenje digitalnih sadržaja, a tu je presudna medijska pismenost.
U kontekstu priprema djece i mladih za buduće tržište rada, medijska pismenost postat će jedna od ključnih vještina.
U pravom trenutku mogli bismo razabrati ključne informacije, razdvojiti prave od lažnih vijesti, znati interpretirati dobivene informacije u danom kontekstu te im pridodati značenje koje imaju uzimajući u obzir medij ili format putem kojeg je priopćen. Sve navedeno ukazuje na važnost istraživanja medijske pismenosti s ciljem stvaranja društva koje je sposobno kritički razmišljati o medijskim sadržajima i u kojem se ljudi osjećaju sigurni i zaštićeni od štetnih utjecaja.
Silvia Vladić Vrban i Željka Perić, Festival Znanosti 2023., Sveučilište Sjever, foto: Matija Kikelj
Predavanje Uloga i važnost medijske pismenosti kod djece i mladih priredili: Silvia Vladić Vrban, dipl. novinarka, prof. hrvatskog jezika i književnosti, Željka Perić, dipl. novinarka, Kristina Čirjak, mag.comm./mag. croat i Matija Kikelj, mag.iur, Festival znanosti, Sveučilište Sjever Varaždin 2023.
Tekst i videoprezentaciju pripremila i uredila: Silvia Vladić
