Na Konferenciji pod nazivom „Virtualni (ne)prijatelj,“ održanoj 28. listopada 2024. u Osnovnoj školi Trnsko u Zagrebu u organizaciji udruge za mlade Media talenti, glavne teme bile su utjecaj interneta i digitalnih tehnologija na djecu, s naglaskom na vrijeme provedeno na internetu, izloženost mobilnim uređajima te aktivnosti na društvenim mrežama.
Okupljene su na početku konferencije pozdravili ravnatelj Osnovne škole Trnsko, Josip Petrović. On je staknuo je važnost odgovornog korištenja mobitela u školi, naglasivši da cilj nije zabrana, već postavljanje jasnih granica i usmjeravanje na pozitivne aspekte. „Nastojimo ograničiti korištenje mobitela, a ne ga zabraniti, te učenike usmjeriti na pozitivne strane, poput korištenja Kahoota na nastavi,“ rekao je ravnatelj, dodajući kako učenici ponekad trebaju mobitel tijekom nastave zbog školskih aktivnosti. Ipak, podsjeća kako je „strogo zabranjen ulazak u školu s mobitelom, kao i korištenje mobitela na hodnicima i u drugim prostorijama bez nadzora učitelja.“ Na taj način, cilj je učenike educirati o pravilnoj uporabi tehnologije, a mobitelima „nije mjesto u školi“ u kontekstu gdje su bez kontrole odraslih.
Učenicima je dopušteno korištenje mobitela u ograničenim prilikama – primjerice, nakon jutarnjeg i popodnevnog obroka u atriju škole, kako bi provjerili važne informacije za svoje izvannastavne obaveze. „S obzirom na velik broj učenika uključenih u sport, glazbenu školu ili umjetničke programe, povremeno je potrebno da učenici kontaktiraju roditelje,“ pojasnio je ravnatelj, naglasivši kako im je tada mobitel dozvoljen isključivo u predviđenom prostoru. „Vidimo da sada učenici na hodnicima više komuniciraju i kreću se, umjesto da su stalno na mobitelima,“ zaključio je ravnatelj, ističući da škola teži zdravijem pristupu korištenju digitalnih uređaja – s mobitelom „da, ali umjereno i na način koji je prihvatljiv iz svih aspekata života.“
Na konferenciji Virtualni (ne)prijatelj sudjelovao je i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan koje je naglasio kako današnje digitalno doba donosi izazove za djecu, roditelje, odgojno-obrazovni sustav i Vladu RH, ali da je na odraslima osigurati djeci sigurnost u stvarnom svijetu. S druge strane, djeca trebaju biti svjesna opasnosti u digitalnom okruženju, poput krađe osobnih podataka, cyberbullyinga i širenja lažnih vijesti. “Mobiteli su u rukama i sve mlađe djece, zato je više nego ikada potrebna i zakonska regulativa digitalnih kanala. Jako brzo mijenjamo zakonodavni okvir. Nekad smo imali zakone koji su vrijedili po 200-300 godina, možda i tisućljećima, od Rimskog Carstva gdje su postavljeni temelji prava, danas to više nije slučaj”, kazao je Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Izlaganje Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije
Na konferenciji „Virtualni (ne)prijatelj“ u Osnovnoj školi Trnsko, prof. socijalne pedagogije Maja Postoglu iz Centra za odgoj i obrazovanje, voditeljica županijskog stručnog vijeća za školske preventivne programe u posebnim ustanovama, istaknula je posebne izazove i rizike s kojima se suočavaju učenici s intelektualnim teškoćama u digitalnom okruženju. “Vrlo često, kada se govori o internetu i medijima, zaboravlja se na učenike s intelektualnim teškoćama,” naglasila je Postoglu, dodavši kako su i oni aktivni korisnici društvenih mreža, ali s ograničenim mogućnostima prosudbe i prepoznavanja rizika, čineći ih lakim metama za online predatore.
Kako bi dobili jasniji uvid u internetske navike učenika i stavove roditelja, proveli su istraživanje koje je uključivalo učenike i njihove roditelje. Rezultati su pokazali značajne nesrazmjere: dok su roditelji procijenili da njihova djeca provode manje vremena na internetu nego što djeca sama prijavljuju, također nisu bili svjesni učestalosti korištenja opasnijih platformi poput Snapchata. Postoglu je istaknula važnost informiranja roditelja o potencijalnim opasnostima te mreže, s obzirom na privlačnost koju ima za predatore zbog mogućnosti nestajanja poruka. Istraživanje je također otkrilo da su se neki učenici uživo sastajali s osobama koje su upoznali na internetu, često bez znanja roditelja.
“Čak 40% učenika izjavilo je da su se susreli s osobama upoznatim putem interneta, dok roditelji u velikoj većini nisu bili svjesni tih susreta,” rekla je Postoglu, istaknuvši potrebu za jačanjem povjerenja između roditelja i djece kako bi se spriječile potencijalno opasne situacije. S obzirom na rezultate, škola je usmjerila svoje preventivne aktivnosti ka boljem educiranju roditelja i povećanju njihove uključenosti u praćenje online aktivnosti djece. „Roditeljima smo na sastancima prezentirali rezultate ankete, želeći ih potaknuti da preispitaju odnos povjerenja i znanja o tome kako njihova djeca koriste internet,“ zaključila je Postoglu.
Predsjednica udruge Media talenti, Silvia Vladić Vrban, održala je izlaganje u kojem je podijelila razvojni put projekta medijske pismenosti u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu. S radnim iskustvom od deset godina na televiziji, Silvia je po dolasku u školu započela put medijske pismenosti sa svojim učenicima, čiji rad već devet godina rezultira stvaranjem bogatog medijskog sadržaja. Kroz više od 300 video materijala – uključujući dokumentarne i zabavne filmove, podcastove i emisije – naši učenici dobivaju priliku aktivno sudjelovati u medijskom stvaralaštvu i razvijati svoje vještine. Posebno važan segment našeg rada uključuje istraživanja o digitalnom stanju mladih. Naši su učenici, primjerice, otkrili koliko vremena provode na svojim mobitelima, s prosjekom od sedam do deset sati dnevno, dok su pojedinci dosegnuli i 14 sati tijekom posebnih gaming dana. Uočeno je da 30% učenika ne vidi ništa sporno u sastajanju s osobama koje su upoznali online, dok njih 41% smatra kako su dovoljno vješti u digitalnom okruženju, iako mnogi ne znaju pronaći osnovne podatke o vlastitom korištenju
Dio predavanja Silvie Vladić Vrban
Škola i udruga Media talenti usmjereni su na obrazovanje o odgovornom online ponašanju, uključujući svijest o autorskim pravima, što je posebno važno jer naši učenici stvaraju vlastiti audiovizualni sadržaj. Kako bismo osvijestili učenike o nužnosti navođenja izvora, provedeno je istraživanje o njihovoj praksi navodenja autora sadržaja; rezultati pokazuju kako većina nije svjesna važnosti tog koraka. Projekt uključuje i aktivnosti izvan digitalnog svijeta – organizirali smo Sportski dan sa Školom za primalje, okupivši 500 učenika, te razne društvene igre u učionicama kako bismo potaknuli druženje i umanjili vrijeme provedeno na mobitelima. Također, kroz Erasmus+ projekte osnažujemo naše nastavnike u korištenju inovativnih metoda poučavanja, što omogućuje napredak u radu s učenicima. Ponosni smo na dosadašnji razvoj medijske pismenosti u našoj školi i nastavljamo raditi na projektima koji pripremaju mlade za digitalni svijet, s ciljem da ih osnažimo za suočavanje s izazovima i odgovornostima koje nosi digitalno doba.
Dio izlaganja Duško Ilijević, odgojitelj iz DV (Striček Duško)
Odgojitelj u Dječjem vrtiću, Duško Ilijević – javnosti poznat kao Striček Duško – osvrnuo se na sveprisutnost digitalnih uređaja među djecom i promjene koje to donosi. “Na poslu, hvala Bogu, ne vidim ih s mobitelima u rukama, što je dobro, ali primjećujem da se predmeti iz slobodne igre, poput kamiona, lopatica i autića, sve više ‘pretvaraju’ u neki instrument na kojem oni zamišljaju da skrolaju i glume odrasle,“ kaže Striček Duško, ukazujući na to kako čak i igračke sada često postaju imitacije uređaja. Napominje kako ta situacija ima ozbiljne posljedice na djecu: „Nedostatak pažnje, koncentracije i kontakta očima, što bi trebalo zabrinuti sve nas, jer to vodi i prema nerazvijanju empatije, mozga, dugoročnog zaključivanja, svih onih stvari koje kao ljudi trebamo imati u glavi, a ne na telefonu ili hard disku,“ upozorio je.
Striček Duško ističe važnost odgovornog roditeljstva i jasnog postavljanja granica, što nije uvijek lako jer se danas digitalni otisak stvara brzo i traje cijeli život. „Koliko smo svjesni koliko brzo napreduje tehnologija, umjetna inteligencija i ostali aparati? Dugoročno gledano, ovisimo o tome što će društvo postati – i događa se upravo sada,“ rekao je, naglašavajući hitnost situacije. Kao paralelu za odgovorno korištenje digitalnih uređaja, ističe kako “malo dijete nije stvoreno za to da ‘živi’ na internetu.“ Objasnio je da, kao što dvogodišnjem djetetu ne bismo dali da upravlja automobilom, digitalni svijet zahtijeva mentalnu zrelost i apstraktno razumijevanje. „Malo dijete treba uživati u blizini roditelja i smirenom pristupu odrasle osobe koja ga odgaja,“ zaključuje Striček Duško, pozivajući na očuvanje djetinjstva kroz ljubav, zaštitu i odgovoran pristup tehnologiji.
Tatjana Holjevac, zamjenica pravobraniteljice za djecu, u razgovoru s moderatoricom Željkom Perić osvrnula se na sveprisutnost vršnjačkog nasilja u digitalnom okruženju, posebno istaknuvši kako nasilje koje započne u fizičkom svijetu često prelazi i nastavlja se putem interneta. “U prijavama koje su upućene našem uredu uočavamo slučajeve u kojima se vršnjačko nasilje, započeto u fizičkom obliku, nastavlja digitalno, putem društvenih mreža, što za dijete žrtvu predstavlja dodatnu bol i uznemirenost,” naglasila je Holjevac. Posebno zabrinjava nedostatak empatije kod djece promatrača, koja često snimaju nasilne čine i objavljuju ih online. Tatjana Holjevac je također ukazala na važnost komunikacije roditelja s djecom te potrebu za izgradnjom odnosa povjerenja, što omogućava uvid u djetetov život. Roditeljima je preporučila da prate promjene u ponašanju svog djeteta, poput povlačenja u sebe, smanjenog školskog uspjeha ili poteškoća s koncentracijom.
“Dobra komunikacija ključna je za aktivno uključivanje u djetetov život i prepoznavanje znakova moguće izloženosti nasilju,” istaknula je. Obrazovnim djelatnicima, kao važnim sudionicima u prepoznavanju i prevenciji nasilja, preporučila je da obrate pozornost na promjene u ponašanju učenika te u suradnji sa stručnim suradnicima hitno reagiraju, kako bi se spriječila traumatizacija djece. Holjevac je također preporučila roditeljima informiranje o zaštitnim programima za mobilne uređaje i postupcima zaštite djece na internetu. Kao korisnu platformu za savjete i informacije spomenula je Centar za sigurniji internet, koji nudi i besplatnu telefonsku liniju za savjete roditeljima i djeci. “Važno je djeci osigurati podršku odraslih u pronalaženju ravnoteže između digitalnih i stvarnih aktivnosti, jer digitalni svijet ne smije zamijeniti aktivnosti u stvarnom svijetu,” zaključila je.
Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije, dala je iznimno vrijedan uvid u izazove koje pred nas postavlja suvremeno korištenje tehnologije i njen utjecaj na kognitivni razvoj mladih, posebno istaknuvši prekomjernu upotrebu digitalnih uređaja među djecom. “Djeca danas provode sate i sate na ekranima, što je realnost koja donosi višeslojne posljedice,” naglasila je Sever.Prvo, objasnila je Sever, tehnologija u obrazovanju ima svoje prednosti, kao što je razvoj brzog i “spužvastog” mozga koji brzo upija i obrađuje informacije. Takva struktura mozga omogućuje djeci da istovremeno prate sadržaj na slušalicama, gledaju u ekran i koriste knjige, što je model učenja budućnosti. No, Sever upozorava da generacija mladih danas, poznata kao generacija Z, pokazuje znakove poteškoća u identifikaciji i socijalnoj prilagodbi. Kod njih se ističe individualizam i potreba za slobodom, što će posebno utjecati na njihovo roditeljstvo, budući da će odgajati sljedeću generaciju, tzv. Alfe.
Sever naglašava da roditelji, ali i nastavnici, često nailaze na izazove pri procjeni i razumijevanju dječjeg učenja, koje se sada odvija na drugačiji način nego u prethodnim generacijama. “Ako dijete uči uz slušalice, ekran i knjigu, nemojte mu reći da to nije pravi način učenja, jer je tehnologija promijenila način na koji usvajamo znanje,” kaže Sever. Međutim, ona upozorava na pogubne posljedice prekomjerne upotrebe ekrana. Dugotrajna upotreba može dovesti do senzorne preopterećenosti, što otežava djetetovu sposobnost da poveže informacije iz različitih izvora, kao što su sluh, vid i ravnoteža. Djeca koja su svakodnevno izložena višesatnoj upotrebi ekrana često pokazuju znakove prevelike pobuđenosti, a u nekim slučajevima mogu razviti neurološke probleme slične epileptičnim napadima.
Dio izlaganja Tanja Sever, specijalistica kliničke psihologije
Druga važna posljedica je značajan pad radne memorije kod djece. “Radna memorija je poput male ladice u glavi u koju pohranjujemo informacije koje dolaze iz različitih izvora. No, djeca danas dolaze do informacija jednim klikom, zbog čega ne razvijaju sposobnost procesiranja i povezivanja informacija kao prije,” objašnjava Sever. Ovaj pad radne memorije ima ozbiljne posljedice u obrazovnom sustavu jer standardne metode ispitivanja, koje se temelje na reproduciranju informacija, više ne daju očekivane rezultate. Preporučuje se učiteljima da izbjegavaju metode ispitivanja koje zahtijevaju točno prepričavanje i radije primijene pristupe koji potiču razumijevanje i kritičko razmišljanje. Treća važna posljedica prekomjerne upotrebe ekrana je porast specifičnih neuroloških poteškoća kod djece, kao što su disgrafija i disleksija. Sever ističe da je pozitivno što su današnji učitelji postali svjesniji tih poteškoća i prilagođavaju metode rada te primjenjuju alate poput prilagođenih fontova kako bi pomogli djeci u savladavanju prepreka.
Zaključno, Sever apelira na odrasle da podrže djecu u postizanju ravnoteže između digitalnog i stvarnog svijeta. “Digitalni svijet ne može zamijeniti iskustva u stvarnom svijetu, a na nama je da im osiguramo uvjete za zdrav psihološki i socijalni razvoj,” poručuje Sever.
Matija Kikelj, predstavnik Sveučilišta Sjever i Centra za kibernetičku sigurnost, iznio je važne spoznaje o utjecaju tehnologije na današnje studente, naglašavajući kako su i studenti, poput djece, izloženi izazovima i posljedicama života u virtualnom svijetu. “Naši studenti reflektiraju ponašanja koja donosi razvoj tehnologije – instantni odgovori, dostupnost sadržaja na klik i često površnost u pristupu informacijama,” istaknuo je Kikelj.Naglasio je kako studenti reagiraju refleksno na tehnološke podražaje, fokusirajući se na vizualne sadržaje i digitalne platforme, što često oblikuje njihove stavove i ponašanja. U suvremenom online svijetu, koji je sve brži i hibridniji, formiraju se njihovi virtualni identiteti – identiteti koje sami grade na društvenim mrežama. Iako studenti tvrde da su svjesni razlike između virtualnog i stvarnog svijeta, njihovi stavovi i ponašanja nerijetko su pod utjecajem influencera, čak i na političkom polju.
Osvrćući se na digitalnu pismenost, Kikelj je priznao da su današnji studenti tehnički vješti i upoznati s tehnologijama, ali suočeni s problemom sve kraće koncentracije i površnog ulaska u teme. “Nedostatak dubine u razmišljanju i sve slabije kritičko razmišljanje zabrinjavaju jer upravo su ti studenti naši budući akademski građani,” upozorio je Kikelj, potaknuvši prisutne na promišljanje o važnosti razvoja kritičkog i analitičkog mišljenja kod mladih.
Zaštita dječjih podataka na internetu važna je tema jer su djeca često ranjiva u digitalnom okruženju. Ova zaštita uključuje pravila, savjete i zakone koji štite privatnost i sigurnost djece online. Europska unija i mnoge zemlje imaju zakone za zaštitu privatnosti djece. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u EU posebno se odnosi na privatnost djece, zahtijevajući da platforme dobivaju roditeljski pristanak za prikupljanje i obradu podataka o djeci Više o ovoj važnoj temi govorila je Marija Vujeva, iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Ivan Šabić, zamjenik ravnatelja CarNet-a, naglasio je potencijalne opasnosti koje prate chat sobe i online igre, posebno za mlađe korisnike. Dok online igre i platforme za chat mogu biti prilika za zabavu i socijalizaciju, Šabić je upozorio da su također mjesta gdje se djeca i mladi mogu susresti s prijetnjama poput cyberbullyinga, neprimjerenih sadržaja i potencijalnih predatora. Chat sobe i igre često omogućuju interakciju među korisnicima bez direktne kontrole ili nadzora, što povećava mogućnost online nasilja. Djeca mogu biti izložena prijetnjama, uvredama i drugim oblicima zlostavljanja koje može utjecati na njihovo emocionalno zdravlje.eke igre i platforme traže osobne podatke korisnika, što može dovesti do curenja osjetljivih informacija. Šabić je napomenuo važnost podizanja svijesti o sigurnosti i pažljivom dijeljenju osobnih podataka, kao i potrebu za postavljanjem ograničenja. Na koncu je preporučio da roditelji i nastavnici aktivno prate aktivnosti djece u online prostoru, postavljaju sigurnosne postavke na uređajima i educiraju mlade o odgovornom ponašanju na internetu.
Zaključak konferencije pod vodstvom moderatorice Željke Perić, članice udruge Media Talenti, donosi jasnu poruku o važnosti suradnje u edukaciji mladih o sigurnosti i odgovornom ponašanju na internetu. Tijekom događanja, istaknuli su se ključni problemi s kojima se susreću današnja djeca i mladi u digitalnom svijetu, kao što su cyberbullying, ovisnost o tehnologiji i rizici dijeljenja osobnih podataka.
Radionice koje će uslijediti u odabranim osnovnim i srednjim školama u Zagrebu, Zadru, Osijeku i Varaždinu imaju za cilj dodatno osnažiti učenike, nastavnike i roditelje da prepoznaju i odgovore na ove izazove. Kroz praktične aktivnosti i interaktivno učenje, sudionici će dobiti alate i strategije potrebne za navigaciju u složenom online okruženju.
Ova inicijativa nije samo prilika za stjecanje znanja, već i platforma za izgradnju zajednice koja se zajednički bori protiv opasnosti koje prijete mladima u digitalnom dobu. Kroz zajedničke napore, možemo stvoriti sigurnije i podržavajuće okruženje za našu djecu, omogućujući im da se razvijaju kao odgovorni digitalni građani.
Naša konferencija jasno je pokazala važnost zajedničkog djelovanja u području zaštite djece u digitalnom svijetu. Veliko nam je zadovoljstvo što su naši partneri prepoznali značaj ovog projekta i pružili nam svoju podršku.
Zahvaljujemo: CarNet, Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Sveučilište Sjever, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska poštanska banka, king ICT , Hrvatska gospodarska komora, OŠ Trnsko, OIGŠ Srednja škola, Srednja škola Centar za odgoj i obrazovanje.
I na koncu ne smijemo zaboraviti učenike Srednje škole Centar za odgoj i obrazovanje čiji su učenici zanimanja pomoćni kuhari i pomoćni konobari priredili prigodan domjenak.
Foto i video: Media talenti – Arijana Anica Vrban i Jasmin Roth
Iz medija o projektu Virtualni (ne)prijatelj :
Video uživo javljanje u Dobro jutro, Hrvatska
Konferencija „Virtualni (ne)prijatelj“ održana u OŠ Trnsko u Zagrebu
Čak 97 posto djece i mladih smatra da je uredu koristiti vulgarne izraze na internetu
Poražavajuće: Čak 97 posto djece smatra da normalno biti vulgaran na internetu
https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/porazavajuce-cak-97-posto-djece-smatra-da-normalno-biti-vulgaran-na-internetu-20241028
objava na Facebook stranici https://www.facebook.com/photo/?fbid=944177474414263&set=a.553082833523731
Galerija fotografija:
RADIONICE
Nakon uspješno održane konferencije „Virtualni (ne)prijatelj“, započele su radionice za učenike osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske! U odabranim školama u Zagrebu, Varaždinu, Zadru i Osijeku, učenici kroz interaktivne aktivnosti uče o sigurnosti na internetu, kritičkom razmišljanju te odgovornom korištenju digitalnih tehnologija. Planirano je uključiti oko 800 učenika, a već prve reakcije pokazuju oduševljenje i veliku zainteresiranost djece za ove važne teme.
U OŠ Franje Krežme u Osijeku razgovarali smo s učenicima o opasnostima i zamkama virtualnog svijeta, o pravilnoj upotrebi mobitela, utjecaju na zdravlje i učenje. Radionice u sklopu projekta Virtualni (ne)prijatelj danas smo održali u 6 razreda: 1. a i b, 2. a i b i 3. a i b.
S učenicima prva četiri razreda Geodetske škole iz Zagreba teme radionica bile su nešto ozbiljnije od predavanja predviđenih za učenike nižih razreda.
Zanimljivo je bilo i u Vraždinu, posjetili smo tamašnju I. gimnziju i u čak 8 razreda proveli naše radionice.